Hramadstva3232

«Biełarusy, u adroźnieńnie ad rasiejcaŭ, nie pretendujuć być pieršymi ŭ śviecie. Im heta pofih»

U novym vypusku tok-šou «Žyćcio-malina» pierakładčyk i litaratar Siarhiej Šupa raskazaŭ, čym adroźnivajucca biełarusy ad rasiejcaŭ.

Siarhiej Šupa Sierhiej Šupa Sergey Shupa
Siarhiej Šupa. Skryn videa: malina_by / YouTube

Na pohlad Siarhieja Šupy, u biełarusaŭ inšaje ujaŭleńnie pra śviet.

«Rasiejec adčuvaje (i nie moža nie adčuvać) siabie pradstaŭnikom samaj vialikaj, samaj mocnaj krainy śvietu, jakuju, umoŭna kažučy, usie musiać bajacca. Heta vielič. A biełarusam heta zbolšaha pofih», — ličyć litaratar i zhadvaje vyniki apytańnia rasijan, jakoje było praviedziena hadoŭ šeść-siem nazad, ab tym, jakija prablemy ich najbolš chvalujuć:

«U rasiejcaŭ niedzie ŭ pieršaj trojcy było «A što tam u nas u Siryi adbyvajecca?» Ja nie ŭjaŭlaju sabie ŭzrovień absurdu, čamu heta musić čałavieka z Saratava ci Varonieža cikavić. Biełarusy, ja dumaju, takimi katehoryjami nikoli nie myślać. Im pofih, što tam adbyvajecca. Biełaruś da hetaha ni maje nijakaha dačynieńnia. A Rasija — «što tam našy chłopcy ŭ Siryi?» A što tam vašy chłopcy robiać?

Heta takoje hieapalityčnaje samaadčuvańnie siabie ŭ śviecie. Rasija — heta vialikaja kraina, jakaja pretenduje być pieršaj šmat u čym. A biełarusy nie pretendujuć. Im voś, kab ich nie čapali, kab im davali rabić, zarablać, žyć narmalna. Heta ja pra zvyčajnych ludziej kažu, jakija nie majuć nijakich ambicyj. A dla hetaha im nie treba ni być pieršymi ŭ kosmasie, ni ŭ Siryi pravodzić niejkija razborki, ni zmahacca za pieršynstvo z Amierykaj. Navošta heta treba? Žyć dla siabie, a nie dla niejkaj iluzornaj vieličy. I heta hałoŭnaje i istotnaje adroźnieńnie».

Siarhiej Šupa taksama ličyć prablemaj toje, što biełarusy nie razmaŭlajuć na biełaruskaj movie. Jon tłumačyć:

«Pryjazdžaje biełarus za miažu adpačyvać. Jaho prymajuć za rasiejca. Spačatku heta nie prablema. Ale paźniej jon adčuvaje niejkuju niaŭtulnaść. Kali jaho nie tolki miascovyja prymajuć za rasiejca, ale i sami rasiejcy, jakija jeździać tudy adpačyvać. I ŭźnikajuć usiakija situacyi. I biełarus adčuvaje: «Nie, ja nie chaču, ja nie taki». A havaryŭ by ty pa-biełarusku, to naturalna b usio adrazu stała na miescy, i nie było nijakich niuansaŭ».

Kamientary32

  • Edhars
    08.06.2024
    Hetym rabam usio pofih, jany hatovyja i być pad rasiejcami:)))))
  • Acab
    09.06.2024
    67 litvin, pierastaniecie fanaberycca kadyfikacyjaj, jakaja nasamreč niščyć zvyčajnaje prava i dziaržavami, i łukašenki vas nia zdužajuć dalej hryźci
  • Oleh
    09.06.2024
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Łukašenka pra Zialenskaha: Vałodzia jak syn mnie byŭ, ale pastupiŭ jak hnida11

Łukašenka pra Zialenskaha: Vałodzia jak syn mnie byŭ, ale pastupiŭ jak hnida

Usie naviny →
Usie naviny

Tramp patłumačyŭ kiraŭniku NATA, čamu ZŠA patrebnaja Hrenłandyja8

«Niaskoranaje pakaleńnie». Vyjšła kniha ab represavanych studentach4

Čynoŭnica Homielskaha abłvykankama ŭ razmovie z błohieram pryznałasia ŭ palityčnych čystkach2

«A mianie za što?» I kupcy sa Smalenska, jakija nachabna źbivajuć košt dziedavaj chaty — strašnaja kniha pra nastupstvy5

«Kultura i mastactva» praviała na piensiju hałoŭnuju redaktarku. Ni słova pa-biełarusku16

U Ispanii znajšli frahmienty kostak samaha staražytnaha ź viadomych u Zachodniaj Jeŭropie ludziej1

Zvolnili dyrektara Biełdziaržfiłarmonii1

Pamior Hienadź Zabara

Rasija nie maje šancaŭ u sutyknieńni ź Jeŭropaj. Ale ź dźviuma ŭmovami19

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka pra Zialenskaha: Vałodzia jak syn mnie byŭ, ale pastupiŭ jak hnida11

Łukašenka pra Zialenskaha: Vałodzia jak syn mnie byŭ, ale pastupiŭ jak hnida

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić