Hramadstva2727

Kryścina Cimanoŭskaja prakamientavała zajavu Śledčaha kamiteta i «pierapisku» ź Iharam Turam

Lohkaatletka papiaredziła: pakazańni jana davać nie źbirajecca.

Kryścina Cimanoŭskaja. Skrynšot storys u jaje instahramie

Nahadajem: niadaŭna spartoŭka Kryścina Cimanoŭskaja daviedałasia, što jaje były muž Arsienij Zdanievič źnianacku viarnuŭsia na radzimu.

Lohkaatletka śćviardžaje, što mužčyna prysvoiŭ sabie čužyja hrošy — i jaje, i inšych ludziej. Reč u tym, što niekatory čas tamu ŭ Arsienija była ŭ Polščy firma, jakaja zajmałasia pryhonam aŭtamabilaŭ z ZŠA na zamovu. Ale «Trybuna» znajšła niekalki čałaviek, jakija addali Arsieniju hrošy, ale mašyny tak i nie pabačyli.

Raspaviadajučy pra pryhody svajho byłoha muža, jakoha Kryścina pabačyła ŭ videa ŭ instahramie minskaj aŭtamyjki, spartoŭka tehnuła ŭ storys akaŭnty MUS Biełarusi, a taksama pamiežnaj słužby.

Učora Śledčy kamitet paabiacaŭ pravieryć «na ekstremizm» Arsienija Zdanieviča.

Kryścina ličyć, što Arsienij pajechaŭ u Biełaruś, kab schavacca ad prablem.

«Nakolki ja viedaju, jamu pahražaŭ termin za machlarstva i ŭ Polščy, i ŭ Hruzii. Jon źnik u Polščy, kali ludzi napisali na jaho zajavu [u palicyju]. Potym tak źnik u Hruzii. Ciapier voś źnik u Biełarusi. Čałaviek, jaki sumlenna pracuje, nie padmanvaje i nie kradzie, nie budzie źnikać i chavacca», — skazała jana ŭ kamientary «Našaj Nivie».

Lohkaatletka kaža, što i jana, i inšyja paciarpiełyja sprabavali vyjści ź im na suviaź, kab daviedacca, kali jon viernie hrošy. Ale mužčyna ŭsich ihnaruje.

«Sa mnoj na suviaź vyjšli niekalki paciarpiełych. Ich suma ahulnaja niedzie ad 30 da 40 tysiač dalaraŭ. Ale paźniej vyśvietliłasia, što jon jašče kamuści pa drobiazi vinny, heta niedzie ad tysiačy da troch tysiač dalaraŭ. Plus nie ŭsie, kaho jon padmanuŭ, vychodzili na suviaź. Niekatoryja dziejničali samastojna i prosta padavali zajavu ŭ palicyju», — kaža spartoŭka.

Kryścina adznačaje, što adnamu čałavieku Arsienij viarnuŭ hrošy, kali byŭ u Hruzii. «Tamu što ŭ chłopcaŭ akazalisia dobryja suviazi. Tamu tam Arsienij napisaŭ raśpisku ŭ nataryusa i adnamu z paciarpiełych viarnuŭ 10 tysiač dalaraŭ. I paśla hetaha znoŭ pierastaŭ vychodzić na suviaź».

Na pytańnie, što jana adčuła, kali pabačyła navinu ad Śledčaha kamitetu, spartoŭka adkazała maksimalna łakanična: «Ničoha».

«Naša Niva» taksama paprasiła prakamientavać lohkaatletku pierapisku ź Iharam Turam. Prapahandyst učora vykłaŭ u svaim telehram-kanale skrynšot, na jakim jon byccam by adreahavaŭ na storys Kryściny ahieńčykam, a jana napisała jamu: «Pieradajcie ŭ navinach, što złačyniec pa Minsku chodzić. Jon jak u Polščy ludziej na hrošy kidaŭ, i ŭ Hruzii, i ŭ Biełarusi budzie taksama rabić».

Taki skrynšot Ihar Tur apublikavaŭ u svaim telehram-kanale

Kryścina hetuju pierapisku nazvała fotašopam i adkazała, što nie viedaje, chto taki Ihar Tur. Jana taksama dadała:

«Kali niechta raptam napiša, što ja vyjšła na anłajn-sazvon i dała pakazańni, dyk ja adrazu vam adkažu, što ničoha takoha rabić nie budu i lubaja takaja infarmacyja — chłuśnia».

Kamientary27

  • Da už
    14.02.2025
    A čieho raźvieliś-to? Harmoničnaja para
  • Ichar Bizon
    14.02.2025
    Tak karcieła apahanić Kryścinu Spraviadlivuju ŭ vačoch hramadzkaści, ale vykryŭsia moj patašiop
  • Fejspałm
    14.02.2025
    Najaŭžo jana nastolki abmiežavanyja (bolš vyraznaje słova tut nie prapuściać), što sapraŭdy nie viedaje, chto taki Tur

Ciapier čytajuć

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram6

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram

Usie naviny →
Usie naviny

Čynoŭnica Homielskaha abłvykankama ŭ razmovie z błohieram pryznałasia ŭ palityčnych čystkach2

«A mianie za što?» I kupcy sa Smalenska, jakija nachabna źbivajuć košt dziedavaj chaty — strašnaja kniha pra nastupstvy5

«Kultura i mastactva» praviała na piensiju hałoŭnuju redaktarku. Ni słova pa-biełarusku16

U Ispanii znajšli frahmienty kostak samaha staražytnaha ź viadomych u Zachodniaj Jeŭropie ludziej1

Zvolnili dyrektara Biełdziaržfiłarmonii1

Pamior Hienadź Zabara

Rasija nie maje šancaŭ u sutyknieńni ź Jeŭropaj. Ale ź dźviuma ŭmovami19

Danateła Viersače sychodzić z pasady kreatyŭnaj dyrektarki Versace paśla 28 hadoŭ pracy

Arcybiskup Tadevuš Kandrusievič prachodzić chimijaterapiju, ale «nastroj u jaho aptymistyčny»1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram6

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić