Ježa

Vieniesuełka ź Biełarusi vyjhrała kulinarnaje šou «Bitva šefaŭ» u Maskvie

Dziaŭčyna 10 hadoŭ žyvie ŭ Biełarusi i zachaplajecca kulinaryjaj. A ŭ finale hatavała salanku.

Vieniesuełka ź Biełarusi Kajła Pinieda atrymała pieramohu ŭ kulinarnym šou «Bitva šefaŭ» u Maskvie, spadabaŭšysia abodvum viadomym šef-kucharam — jaho viadoŭcam Kanstancinu Iŭlevu i Renatu Ahzamavu, piša «Kamsamołka».

Žurnalistka Kajła Pinieda dziesiać hadoŭ tamu pierajechała ŭ Biełaruś ź Vieniesueły, sustreŭšy svajho muža-bieraściejca. U svaim błohu dziaŭčyna raspaviadaje pra žyćcio ŭ Biełarusi, a taksama pra znajomstva z całkam novaj dla siabie kuchniaj. Mienavita luboŭ da kulinaryi pryviała jaje na kulinarnaje šou «Bitva šefaŭ» na rasijskim kanale «Piatnica».

Pieramoha na «Bitvie šefaŭ»

Biełaruskaja vieniesuełka zmahałasia ŭ 19-m vypusku 4-ha siezona papularnaha teleprajekta. Na «Bitvie šefaŭ» Kajła pradstaviła Kanstancinu Iŭlevu i Renatu Ahzamavu arepu — kukuruznyja aładki z načyńniem ź jałavičyny, syru i sousu «Vasakaka». Dziaŭčyna patłumačyła, što ŭ Vieniesuele heta strava tradycyjna padajecca na śniadanak.

Iŭleŭ pryznaŭsia, što sous jamu «nie zajšoŭ», bo heta nie jaho hust, ale sama kukuruznaja bułačka vielmi spadabałasia.

— Ja skažu vam «tak», bo heta smačna, — adznačyŭ Kanstancin.

Druhomu šefu, Renatu Ahzamavu, vielmi spadabałasia miasa.

Padčas hatavańnia fłańjarda Iŭleŭ adznačyŭ minus u tym, što hruša nie była ačyščana ad skurki, ale samo ciesta jon ličyć vielmi aryhinalnym. Šef Ahzamaŭ, daviedaŭšysia pra vykarystańnie romu, pažartavaŭ, što biełaruskuju ŭdzielnicu treba było pakidać u svajoj kamandzie.

Dziakujučy stanoŭčym acenkam abodvuch šefaŭ Kajła prajšła ŭ druhi etap. U im šefy pamianialisia kamandami, kab dać zadańnie i acanić stravy supiernikaŭ. Udzielniki pavinny byli paŭtaryć stravy, jakija jany kaštavali z zaviazanymi vačyma.

Kamanda Renata Ahzamava hatavała hrybny sup-kapučyna ad Iŭleva, a inšaj kamandzie dastalisia kieksy finanśje — mini-desiert ź mindalnaj muki, papularny ŭ Francyi.

Kajła vybrała kamandu Iŭleva, ale paabiacała druhomu šefu, što asobna pryhatuje dla jaho arepu.

U finale ŭdzielniki rychtavali aŭtarskuju stravu z… kaŭbasy. Atrymaŭšy zadańnie, Kajła źbiantežyłasia.

— Boža, što možna zrabić z kaŭbasy? U nas u Vieniesuele kaŭbasa nie papularnaja — tolki sasiski ci toje, što možna pryhatavać na hryli, — pryznałasia jana.

Na hatavańnie było 40 chvilin. Kajła vyrašyła zrabić salanku — pieršy sup, jaki jana pryhatavała ŭ Biełarusi.

— U vieniesuelskaj kuchni niama ničoha padobnaha da salanki. My zvyčajna hatujem supy ź jałavičyny abo rebraŭ i dadajem śviežuju kukuruzu, — padzialiłasia jana.

U svajoj salancy Kajła absmažyła cybulu i kaŭbaski, dadajučy tamatavuju pastu i salonyja ahurki.

— Pakolki žyvu ŭ Biełarusi, ja dadała bulbu — samy hałoŭny pradukt. Paśla dadaju vadu ŭ bulon i čakaju, pakul usie inhredyjenty «aženiacca» i pojduć u miadovy miesiac, — pažartavała jana.

Finalnaje vyprabavańnie — ślapaja dehustacyja. Šefy nie viedali, čyju stravu kaštujuć.

Kanstancin Iŭleŭ padkreśliŭ, što salanka Kajły dobra adpaviadaje techničnamu zadańniu, ale zaŭvažyŭ niedachop:

— O, nie! Heta nie salanka, tut navat bulba jość! Nie, nu smačna, ale bulba tut zusim lišniaja, — pažartavaŭ jon.

Ahzamaŭ ža adznačyŭ:

— Niezaležna ad taho, chto heta pryhatavaŭ, udzielnik — małajčyna.

— A moža ŭdzielnica prosta nie viedała, što ŭ rasijskuju salanku bulbu nie kładuć? — pačaŭ zdahadvacca Iŭleŭ.

U vyniku sudździ paličyli, što strava adpaviadaje zadańniu.

— Heta maja biełaruskaja salanka, ale «pa-vieniesuelsku» i z ruskaj dušoj, — skazała Kajła.

Pa vynikach konkursu pieramožcaj «Bitvy šefaŭ» stała Kajła Pinieda.

— Heta dla mianie samaja lepšaja pieramoha! I tym bolš pryjemna, što heta tolki druhi raz u maim žyćci, kali ja hatavała salanku, — pryznałasia jana.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Usie kamiery na darohach pačali łavić aŭto nie tolki za chutkaść9

Usie kamiery na darohach pačali łavić aŭto nie tolki za chutkaść

Usie naviny →
Usie naviny

Z 15 sakavika padaražeje paliva, i heta pačatak vialikaj karekciroŭki cenaŭ2

Jakija prablemy hramadstva moh by vyrašyć Turčyn, kali b jon byŭ libierałam u centry sistemy? I ci moh by?7

U Biełarusi VNU niezakonna źbirała danyja studentaŭ — umiašalisia dziaržorhany. Vy takija danyja, imavierna, taksama davali1

U Viciebsku kot-hieroj abaraniŭ svaju haspadyniu ad jadavitaj źmiai8

Dałaj-łama raspavioŭ u svajoj knizie, što jahony pierajemnik pavinien naradzicca za miežami Kitaja1

Hihin raskazaŭ, što źmienicca praktyka pakarańnia za raspaŭsiud «ekstremisckich» materyjałaŭ13

U Tadevuša Kandrusieviča značna pahoršaŭ stan zdaroŭja4

«Na piensii skažacie dziakuj». Jak biełarusy ŭkładvajucca ŭ kryptu1

U Minsku źbirajucca budavać pieršy aŭtamabilny tunel. Dzie jon budzie?4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Usie kamiery na darohach pačali łavić aŭto nie tolki za chutkaść9

Usie kamiery na darohach pačali łavić aŭto nie tolki za chutkaść

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić